Putopis: Prenj | Skijanje .ba - Skijanje u Bosni i Hercegovini - Portal o skijanju u BiH - Skijanje Hercegovina

Putopis: Prenj

BiH

Srijeda, 03 Lipanj 2009 09:16

alo koja planina u Bosni i Hercegovini izaziva divljenje i može ispričati toliko priča kao sto to čini Prenj. Oduvijek je ovaj kameniti div bio predmet čežnjivih pogleda alpinista, prepričavanja svih jezivih događaja koji su pratili njegova osvajanja ali i divljenja zbog ljepote krajolika i vrhova koji se oštro uzdižu ka nebu.

Sa najvišim vrhom Zelena glava (2155 m) Prenj spada u visoke planine BiH.

Smješten je u sjevernom dijelu Hercegovine a proteze se u luku sa sjeverozapada, oivičen je rijekom Neretvom od Glavatičeva kod Konjica do Bijelog Polja kod Mostara, a sa jugoistočne strane je omeđen planinskim masivima Veleža (1969 m), Crvnja (1921 m) i Visočice (1964 m). Oko Prenja se nalaze prirodna i vještačka jezera: Boračko, Jablaničko, Grabovičko, Salakovac kao i rijeke Neretva, Ljuta, Neretvica, Bijela i Drežanka.

Prenj se odlikuje lijepim vrhovima, vijugavim zubčastim grebenima, velikim plazinama, kotlastim cirkovima širokog dna i strmih strana. U kanjon Neretve Prenj se spusta djelomično strmim odsjecima po 700 – 800 m visine, a prema Boračkoj dragi ima blagi pad. Neki vrhovi ove gorostasne planine zaobljeni su i pokriveni klekovinom pa se zato i zovu Zelene Glavice. Za vrijeme ledenog doba Prenj je na visinama preko 1500 m bio okovan ledom. Tu su bili glečeri: Otis 5 – 6 km duzine, Tisovica 4 – 5 km, dolinski valov Bijele, Kantarski cirk i dr. Zbog svoje visine i jakih vjetrova na Prenju se i u kasno ljeto ispod najviših vrhova Lupoglava, Zelena glava i Otis vide ostaci snijega. U nekim jamama se čak nalazi i vječiti led.

Jaki sunčevi zraci, čist zrak i relativno niska temperatura odlika su ove planine. Iako ce laika pojam hercegovačke planine asocirati na krš, kamen i golet, Prenj je, u stvari, planina bogata šumom. Osobito njegovi rubovi. Godinama je Prenj bio raj za alpiniste i planinare, a odnedavno i ljubitelji brdskog biciklizma tragaju za ljepotom i doživljajem Prenja.

Ulazak u Prenj makadamskim putem moguć je iz pravca Konjica preko Boraka do Rujišta ili na vrh Borasnice, iz Konjica preko Rapta u dolinu Tisovice (što je po mnogima najljepši dio Prenja), iz pravca Jablanice preko potprenjskih sela do ispod vrha Cetine 25, ili magistralnog puta M - 17 od mostarske Bijele preko Varde na Glogovo.

Ova biciklistička tura je krenula iz pravca Glogosnice čiji region je zanimljiv i po tome što su nekad ovdje obitavali i svoja prva iskustva o planinama sticali mladi izviđači. Put vodi kroz gustu sumu, podloga je dobro utvrđena i nema ekstremno velikih nagiba pa se može voziti do samog kraja. Nažalost, ispod samog vrha cesta je toliko zarasla u korov i zasuta kamenjem koje se obrušava s okolnih litica da je nemoguć uspon ka vrhu Has i dalje preko Crnoglava u dolinu Tisovice. Uostalom, takva tura bi bila prezahtjevna i teško izvodljiva u jednom danu. No, ovu dionicu ćemo rado preporučiti rekreativcima jer nije preteška a pogled na kanjom Suvave i rubne vhove Prenja: Risovac, Obodic, Veliku i Malu Vidovu i dr. je veličanstven.

(bljesak.info)

Postavi za favorita

Bookmark

Pošalji Članak