ZOI 1984: Najblistaviji trenutak u povijesti BiH | Skijanje .ba - Skijanje u Bosni i Hercegovini - Portal o skijanju u BiH

ZOI 1984: Najblistaviji trenutak u povijesti BiH

BiH

Utorak, 09 Veljača 2010 09:57

Prije tačno 26 godina, 8. februara 1984. na sarajevskom stadionu Koševo Olimpijsku baklju do najvišeg postolja donijela je klizačica Sanda Dubravčić – XIV zimske olimpijske igre mogle su da počnu. Slijedi podsjećanje na događaje od prije četvrt vijeka koje smatramo najblistavijim trenutkom u istoriji Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Slika: paljenje_plamena.jpg

Pripremio: Siniša VUJANOVIĆ

XIV zimske olimpijske igre održane su 1984. godine u Sarajevu. Ostali gradovi kandidati su bili Sapporo (Japan) i Falun/Göteborg (Švedska). Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. Međunarodni olimpijski komitet se pri tome djelomično vodio političkim razlozima - kao nesvrstana zemlja, tadašnja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote - ali glavni motiv ipak je bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima - održe u gradu koji je do tada obično bio vezivan za izbijanje Prvog svjetskog rata.

Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre je utrošeno mnogo novca, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.

Igre su među učesnicima, a i među gledaocima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu - prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo "Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka".

Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici takmičenja u umjetničkom klizanju. Najbolji utisak ostavio je britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.

ZOI 1984 se često smatraju najblistavijim trenutkom u istoriji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, i u mnogo čemu su predstavljale antitezu svega što je ove prostore pogodilo osam godina kasnije. Zbog toga se javila inicijativa da Sarajevo postane domaćin nove zimske olimpijade, koja bi se 2014. održala na 30. godišnjicu ZOI 1984, odnosno 100. godišnjicu sarajevskog atentata, te tako zauvijek zakopala mračnu prošlost.

Otvaranje ZOI u Sarajevu Kako je sve počelo: Međunarodni Olimpijski komitet je 1978 god. dao dozvolu gradu Sarajevo za organizaciju ZOI. Organizacija Igara zahtjevala je potpuno sposoban tim ljudi, od kojih se očekivalo da obezbjedi i realizuje plan i program održavanja ZOI. Gradsko vijeće donijelo je odluku o formiranju Organizacionog Komiteta, a nakon uspiješno realiziovanih XIV Zimskih Igara u Sarajevu, komitet postaje službeno preduzeće ZOI’84 OLIMPIJSKI "CentarSarajevo" d.o.o. 23. marta 1984. godine kao pravnom nasljedniku Organizacionog komiteta XIV zimskih olimpijskih igara, s hotelima, poslovnim turizmom, sportom kao glavnim aktivnostima post-olimpijskog perioda.

Medalja ZOI’84

Grad Sarajevo je prošao kroz vlastitu kulturnu, sportsku, ekonomsku i turističku renesansu, zahvaljujući pripremama za održanje ZOI u Sarajevu. Pripreme su trajale godinama i kao rezultat toga u gradu je izgrađeno većina današnjih saobraćajnica, hotelskih kompleksa kako na planinama Bjelašnici, Igmanu i Jahorini, tako i u gradu, potpuno novi telekomunikcioni, električni i toplotni sistemi, sportski centri "Skenderija" i "Zetra", kao i dvosjedne i trosjedne žičare i ski liftovi.

Zahvaljujući ZOI 1984. godine, cijeli svijet je čuo za Sarajevo te je ovaj grad postao centar svjetskih i medijskih interesovanja.

Na ceremoniji zatvaranja ZOI tadašnji predsjednik Međunarodnog Olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch je rekao kako je "Sarajevo najbolji organzator ZOI u istoriji Igara".

Olimpijski duh iz '84 još živi u gradu i njegovim stanovnicima, uprkos smjenama generacija. Treba biti ponosan na činjenicu da Sarajevo i danas služi kao primjer jednog od najboljih organizatora Zimskih Olimpijskih igara cijelom svijetu.

U narednom periodu predstoje razgovori između Jure Franka i OC ZOI '84. o osnivanju olimpijske akademije na Bjelašnici te o tome da Franko sa svojim timom bude mentor u razvoju ZOI '84.

Detalji sa Olimpijade:

ZOI 84. LogoXIV Zimske olimpijske igre su otvorene 8. februara 1984. na sarajevskom Stadionu "Koševo", a olimpijsku baklju do najvišeg postolja donijela je klizačica Sanda Dubravčić.

Kako je Vučko postao maskota:

Vučko

Čitaoci jugoslovenskih novina su zamoljeni da odaberu maskotu Zimskih olimpijskih igara 1984. među 6 finalista. Pobednik je bio Vučko, mali vuk, kojeg je dizajnirao slovenački dizajner i crtač Jože Trobec. Vučko je simbolizovao želju ljudi da se sprijatelje sa životinjama. Prema MOK-u, Vučko je pomogao da se promijene predrasude o vuku kao zastrašujućoj i krvožednoj životinji.
Ostali finalisti su bili veverica, jagnje, divokoza, bodljikavo prase i grudva snijega.

Medalje:

Izgled medalje: na prednjoj strani je zvanični amblem, stilizovana pahulja snijega iznad koje se nalaze Olimpijski krugovi. Po obodu kruga je ispisan tekst "XIV Zimske Olimpijske Igre - Sarajevo 1984." Na zadnjoj strani je stilizovana glava atletičara krunisanog lovorovim vijencem. Ukupno je napravljeno 285 medalja u kovnici Majdanpek, a 222 su dodeljene. Svaki učesnik sarajevskih Zimskih olimpijskih igara je otišao kući sa makar jednom medaljom - zvaničnom medaljom: "Sarajevo 84 - Učesnik XIV ZOI 1984". Napravljena je od bakra, nepravilnog oblika sa prečnikom 66 mm sa 60 mm, debljine 5 mm i težine od 129 grama. Dizajner ove prelijepe medalje bi je Nebojša Mitrić.

Kratak pregled ZOI Sarajevo '84:

- Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi
- Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos
- Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske "bijele olimpijade" pratile dvije milijarde ljudi
- Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4.500 novinara
- Broj sportova: 6
- Broj takmičenja 49
- Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta
- Izložba o olimpijskom Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta
- Zvanična maskota XIV zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984. - Vučko
- Otvaranje igara 8. februar 1984.
- Zatvaranje igara 19. februar 1984.

Baklja ZOI 84.Borilišta u gradu

- Stadion Koševo - ceremonija otvaranja
- Ledena dvorana Zetra - umetničko klizanje, hokej na ledu, ceremonija zatvaranja
- Klizalište Zetra - brzo klizanje
- Skenderija - hokej na ledu

Borilišta na planinama

- Bjelašnica - muško alpsko skijanje
- Jahorina - žensko alpsko skijanje
- Igman, Veliko Polje - skijaško trčanje, nordijska kombinacija, biathlon
- Trebević - bob, sankanje

U takmičarskom dijelu Igara istakli su se slijedeći pojedinci i ekipe:

- Skijaš Jure Franko je osvojio prvu medalju za Jugoslaviju na ZOI u istoriji, bilo je to srebro u veleslalomu

- Marja-Liisa Hämäläinen je osvojila sve tri pojedinačne utrke u skijaškom trčanju

- Gaétan Boucher (Kanada) i Karin Enke (Istočna Njemačka) su osvojili po dva zlata u brzom klizanju, dok je ženski tim Istočne Njemačke osvojio 9 od 12 mogućih medalja u tom sportu

- Biatlonac Eirik Kvalfoss iz Norveške je osvojio po jedno zlato, srebro i bronzu

- Blizanci Phil i Steve Mahre iz SAD-a su osvojili prvo i drugo mjesto u slalomu

- Jayne Torvill i Christopher Dean, plesni klizački par iz Velike Britanije, su svojim nastupom osvojili suce koji su im dali maksimalne ocjene za umjetnički utisak. Oduševljeni su bili i gledaoci, pa je taj par ostao upamćen kao jedan od najomiljenijih i naimpresivnijih pobjednika u umjetničkom klizanju u olimpijskoj istoriji.