Bjelašnica, skijanje, snijeg, zimovanje

Ljepotu planine povećava čudljivost njene klime. Ona je rezultat geografskog položaja Bjelašnice u Dinarskim planinama, geološkog sastava i nadmorske visine. Najviši dio dinarske pregače prema Jadranskom moru u dužini od 300 m predstavlja granicu utjecaja dvije klima - mediteranske i kontinentalne. Tako se na Bjelašnici sukobljavaju vazdušne mase sa mora i planine. Takvo sukobljavanje rezultira izlučivanjem kišnih i sniježnih padavina u jesenjem periodu, a u zimskom periodu do padanja velikih količina snijega, koji se u proljeće dugo zadržava. Ove klimatske specifičnosti su pogodne za razvoj zimskih sportova.

Na najvišem dijelu (2067m nadmorske visine) podignuta je 1894. godine meteorološka stanica, koja je ujedno i najviša stalno nastanjena tačka u Bosni i Hercegovini. Sam vrh je po tome i dobio ime Opservatorija, a sama planina po bjelini kamena i snjegovima koji se zadržavaju na vrhovima i do augusta mjeseca.
Karakteriše je izuzetna promjenljivost klime tako da je na njoj moguće doživjeti tri godišnja doba u jednom danu.

Zime su izuzetno oštre i duge tako da se proljeće osjeća tek polovinom maja, a kratka ljeta znaju biti praćena talasima hladnog vazduha. Srednja godišnja temperatura iznosi samo 0,7°C zbog izrazito niskih zimskih temperatura. Najviša temperatura dostiže 24°C, a najniža -41°C. Ljeti je prekrivena gustom zelenom travom, a zimi i do 4m visokim snijegom. Snažni vjetrovi i gromovi su klimatsko obilježje ove veličanstvene bosanske planinske ljepotice.

(live.ba)

Komentari (0)

Napišite komentar

Prikaži/Sakrij formu za unos

Ime

Komentar

manji | veći

Pretplati se preko email-a (Samo registrirani korisnici)

Dodaj komentar